Pitanja i odgovori...

PITANJA:

1. Na koji račun obveznik iz Bosne i Hercegovine vrši uplatu PDV-a za usluge izvršene u BiH, a koje mu pruži lice koje nema ni sjedište niti poreskog zastupnika u Bosni i Hercegovini?

2. U pogledu neoporezivog iznosa regresa za godišnji odmor,da li se kod obračuna i isplate regresa mora primjeniti identičan princip za sve radnike, ili u odluci o regresu može može stajati 70% neto plaće radnika ili prosječna mjesečna neto plaća u federaciji za prethodna tri mjeseca,zavisno od toga šta je za kojeg pojedinačnog radnika povoljnije?

3. Da li fizičko lice može pravnom licu posuditi iznos od 100.000,00 KM koji bi pravno lice vraćalo u ratama, uz obračun dogovorene kamate, te da li na tu kamatu treba obračunavati PDV (s obzirom na to da je pozajmicu dalo fizičko lice koje nije obveznik PDV-a)? treba li taj ugovor dostaviti Poreznoj upravi?

4. Firma iz Bosne i Hercegovine je radi sezonskog angažovanja, ustupila 10 svojih zaposlenika firmi iz Hrvatske. Da li navedena usluga podliježe oporezivanju u Bosni i Hercegovini?

5. U slučaju da je uvoz izvršen u jednom mjesecu(26.02) a uplata PDV-a po tom uvozu u narednom mjesecu(03.03), kako popuniti PDV prijavu za jedan i drugi mjesec?

6. Da li je domaće društvo obavezno platiti PDV na uvozni repromaterijal iz koga, u okviru ugovora o poslovnoj saradnji, izrađuje proizvod koji isporučuje stranom licu od koga je nabavilo taj repromaterijal(privremeni uvoz radi izvoza) i ukoliko nema obaveze plaćanja PDV-a kojim je to članom Zakona i Pravilnika regulisano?

ODGOVORI:

1. U slučaju da usluge navedene u članu 15. stav 2. tačka 4. Zakona, licu sa sjedištem u BiH ragistrovanom obvezniku PDV-a,izvrši lice sa sjedištem u inostranstvu, obveznik PDV-a je primalac usluge, odnosno registrovani PDV obveznik sa sjedištem u BiH, i isti je dužan obračunati PDV na vrijednost primljene usluge i uplatiti u propisanom roku na grupu računa iz Odjeljka II tačka 3. Pravilnika o uplaćivanju indirektnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje Uprava za indirektno oporezivanje, a na način kako je opisano u Aneksu VII Pravilnika.

2. Neoporezivi iznos regresa u Federaciji BiH, prema tački 8.Uputstva o načinu obračunavanja i plaćanja poreza na plaću (Službene novine Federacije BiH br. 37/02 i 30/05)iznosi 70% plaćeslužbenika,odnosno zaposlenika(utvrđenog rješenjem o plaći, odnosno ugovorom o radu) ili najmanje u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u Federaciji za prethodna tri mjeseca prije donošenja odluke o regresu, ako je zo za zaposlenika povoljnije. Neoporezivi iznos je, dakle, propisom izričito i jasno vezan za zaposlenike - pojedince. Prema tome,neoporeziva visina regresa može biti utvrđena za neke radnike u visini 70% njihove plaće, a za druge radnike u visini posljednje tromjesečne plaće u federaciji BiH,zavisno šta je za kog pojedinačnog radnika povoljnije.

3. Prema članu 2. Zakona o bankama (Službene novine Federacije BiH br.39/98, 48/01, 58/02, 28/03 i 19/03), niko ne može u svoje ime i za svoj račun davati kredite na području FBiH, ako nema dozvolu Agencije za bankarstvo FBiH, što znači da samo banke mogu davati kredite. Međutim, nijedan propis ne ograničava fizičko lice( ni u pogledu načina ni u pogledu iznosa) da daje pozajmice. Stoga smatramo da fizičko lice može dati pozajmicu pravnom licu, na osnovu ugovora o zajmu, u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima. Što se tiče PDV-a na kamatu po takvoj pozajmici,firma-korisnik pozajmice nije u obavezi da ga zaračunava. Obaveza dostavljanja ugovora Poreznoj upravi nije izričito propisana, ali je poznato da Porezna uprava na tome insistira u praksi.

4. U skladu sa članom 15. stav 2. tačka 4. podtačka f) Zakona o porezu na dodatu vrijednost (službeni glasnik BiH br.9/05 i 35/05) smatra se da je mjesto gdje se vrši promet usluga u BiH gdje primalac usluge obavlja djelatnost, ima stalno sjedište, ispostavu, stalnu adresu ili uobičajeno prebivalište,ako se radi o uslugama stavljanja osoblja na raspolaganje. Ako usluge iz prethodnog stava pruža obveznik koji ima sjedište ili prebivalište u BiH za primaoca usluge u koji nema svoje sjedište u BiH, mjestom pružanja usluge smatra se mjesto gdje primalac usluge ima sjedište svoje firme ili prebivalište. U skladu sa prethodno navedenim, usluge stavljanja osoblja na raspolaganje koje firma iz BiH vrši firmi iz Hrvatske nisu oporezive u BiH, odnosno iste su oporezive u zemlji primaoca navedene usluge.(Hrvatska)

5. U ovom slučaju, kod popunjavanja PDV prijave treba primjeniti princip stvarnog stanja, tj. popunjavanje pojedinih elemenata PDV prijave treba izvršiti za one podatke i za onaj period u kome se pojedini događaj desio. U konkretnom slučaju, vrijednost uvoza treba unijeti u polje 22 u PDV prijavi za februar(jer se uvoz tada i sesio), a iznos ulaznog PDV-a u polje 42 u poreznoj prijavi za mart (jer su uslovi za odbitak ulaznog poreza po ovom osnovu ostvareni tek tada)

6. Aranžman o kome je riječ predestavlja postupak tzv. unutrašnje obrade u smislu Zakona o carinskoj politici BiH. To je postupak s ekonomskim učinkom kojim se daju povlastice robi koja se uvozi u BiH ukoliko se proizvodi načinjeni od nje izvezu izvan BiH. Članom 11. Zakona o PDV utvrđeno je da se PDV, pored ostalog, ne obračunava na dobra za koje je odobren carinski postupak (u koji spada i postupak unutrašnje obrade, ili kako se to popularno naziva, uvoz radi izvoza)To znači da se, u konkretnom slučaju, oslobađanje od PDV-a može ostvariti samo ukoliko se, na osnovu prethodnog zehtjeva dobije odobrenje od carinskih organa za unutrašnju obradu, kojim se precizno propisuju normativi za pravdanje utrošenog materijala, rok trajanja unutrašnje obrade (koji može iznositi najviše tri godine), sredstva i metodi za identifikaciju uvozne robe i dr.U protivnom , ukoliko se takvo odobrenje ne obezbjedi, uvoz repromaterijala bi imao karakter stavljanja robe u slobodni promet i bio bi opterećen PDV-om.

Početak strane!